Novosti koje donosi novi zakon o ZNR

Katarina Rumora, Nezavisni hrvatski sindikati

Novi Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 71/14) stupio je na snagu 19. lipnja 2014. godine. Novi Zakon ne predstavlja potpuno novi tekst već je zapravo riječ o tekstu Zakona o zaštiti na radu koji je u primjeni već niz godina. Određene promjene koje su uvedene u novi tekst Zakona odnose se na usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije te je zakonodavac htio uvesti određena olakšanja poslodavcima u provedbi mjera zaštite na radu, a koje, prema riječima istog, ne bi trebale negativno utjecati na zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika.
Zakon ima 10 poglavlja, sadržajno u velikoj mjeri odgovara Zakonu o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12) a najveći dio odredaba odnosi se na obveze poslodavaca u provođenju zaštite na radu.

Zakonom se uređuje sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, a osobito nacionalna politika i aktivnosti, opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavaca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu, nadzor i prekršajna odgovornost te se osniva Zavod za unapređenje zaštite na radu i utvrđuje njegova djelatnost i upravljanje.

Svrha Zakona je sustavno unapređenje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu,profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom.

Sam Zakon definira zaštitu na radu kao sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita na radu, s ciljem sprečavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom te određuje kako je zaštita na radu od javnog interesa.
Zaštita na rada kao sustavno organizirano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavaca ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije.

Dakle, iz navedenog jasno je kako je naglasak Zakona na jačanju prevencije, sustavnom pristupu zaštiti na radu te sprječavanju svake moguće štete koja može nastati za radnika.

Zaštita na radu nije samostalan sustav pravnih pravila već je komplementaran, odnosno isprepliće se s pravnim pravilima o radnim odnosima, zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom i mirovinskom osiguranja, obveznim odnosim i sl.

U općim odredbama kao novina uvodi se pojašnjenje ukupno 31 pojma koji se koriste u Zakonu i propisima donesenim na temelju njega.

Zakon se primjenjuje u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca, osim prilikom obavljanja pojedinih poslova na koje se zbog njihovih posebnosti i neizbježne proturječnosti s odredbama Zakona, isti na njih ne može primijeniti u cijelosti ( vojska, policija, zaštita i spašavanje, zaštita osoba i imovine, vatrogasci i pirotehničari) u kojim slučajevima se zaštita na radu propisuje posebnim propisima.

3.2 Organiziranje i provedba zaštite na radu

U poglavlju određene su opće obveze poslodavca u vezi s organiziranjem i provođenjem zaštite na radu, obveza procjene rizika na radu, odgovornost poslodavca za organiziranje i provođenje zaštite na radu, ugovaranje poslova zaštite na radu te njihov opis, uvjeti za rad stručnjaka zaštite na radu, određeno je tko je ovlašteni poslodavca za provođenje zaštite na radu te njegovi poslovi.
Određene novine se odnose na procjenu rizik. Naime, napušten je pojam procjena opasnosti te je uveden pojam procjena rizika na radu.
Rizik se definira kao umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice. Poslodavac je obvezan procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u odnosu na određene elemente te je istu obvezan imati u pisanom ili elektroničkom obliku. Procjena rizika mora u svakom trenutku odgovarati postojećim rizicima na radu i u vezi s radom te biti dostupna radniku na mjestu rada. Poslodavca ne oslobađaju obveza i odgovornosti propusti učinjeni u procjeni rizika.
Izrađene procjene opasnosti i osposobljavanja za rad na siguran način provedena na temelju Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12) prestaju važiti kada nastupe propisane okolnosti iz toga Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona, odnosno po isteku od dvije godine od izrade procjene ili nakon smrtne, skupne ili teže ozljede na radu, nakon utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili poremećaja u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika, ili izmjena u procesu rada koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika te na temelju izvršnog rješenja inspektora.

Ovdje je potrebno i napomenuti kako više ne postoji revizija procjene rizika već bi se procjena rizika trebala mijenjati i nadopunjavati sukladno postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i ista im mora u svakom trenutku odgovarati.

3.2 Odgovornost

Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima neovisno o tome je li u tu svrhu zaposlio stručnjaka/e zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova. Isto tako poslodavca ne oslobađa prenošenje ovlaštenja za provođenje zaštite na radu niti utječu propisane obveze radnika u području zaštite na radu.
Poslodavac odgovora po načelu objektivne odgovornosti za svaku ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca, od koje može biti oslobođen ili se ista može umanjiti ako se šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjo radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
Ovlaštena osoba odgovora za štetu na radu i u vezi s radom koju uzrokuje poslodavca, odnosno radniku, obavljanje poslova zaštite na radu, ako ne postupa u skladu s odredbama Zakona i drugih propisa, sukladno općim propisima obveznog prava.

3.3. Ugovaranje poslova

Poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s

• procjenom rizika
• stanjem zaštite na radu
• brojem radnika

Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom samo u slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam, odnosno ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu.

3.3. Obavješćivanje i savjetovanje

Zakonom je propisana obveza poslodavca na obavješćivanje i savjetovanje s radnicima, njihovim predstavnicima i povjerenicima radnika za zaštitu na radu. Isto tako, propisana je obveza obavješćivanja radnika, povjerenika radnika za zaštitu na radu, stručnjaka zaštite na radu, odnosno ovlaštene osobe i druge osobe o svim rizicima i promjenama koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a osobito o rizicima vezanim za mjesto rada i narav ili vrstu poslova, o mogućem oštećenju zdravlja te o zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima u svakom radnom postupku te o mjerama pružanja prve pomoći, zaštite od požara, zaštite i spašavanja radnika te o radnicima koji ih provode..
I dalje je određena obveza osnivanja odbora za zaštitu na radu, uvjeti za obvezno osnivanje, sastav odbora, obveze sastajanja, poslovi odbora gdje je ostavljena i mogućnost proširivanja poslova odbora kolektivnim ugovorom i sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca.

3.4. Posebno osjetljive skupine radnika

Propisana je obveza osiguranja posebne zaštite na radu posebno osjetljivim skupinama radnika:

• Maloljetnicima
• Trudnim radnicama
• Radnicama koje doje
• Radnicima oboljelim od profesionalne bolesti
• Radnicima kojima je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti. Ovdje su, iz nepoznatih razloga, izostavljeni radnici kojima je utvrđeno smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti. Navedeni pojmovi definirani su Zakonom o mirovinskom osiguranju.

Poslovi koji ne smiju obavljati trudne radnice i radnice koje doje nisu kao do sada određeni Zakonom već će biti određeni pravilnikom.

U procjeni rizika poslodavac je obvezan naznačiti poslove koji su potencijalno rizični za posebno osjetljive skupine radnika.

3.5. Sredstva rada, osobna zaštitna oprema i mjesta rada, tehnologija rada i radni postupci, radni okoliš

Mjesto rada je određeno kao svako mjesto na kojem radnici i osobe na radu moraju biti ili na koje moraju ići ili kojem imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavca koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom. Mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku moraju biti sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu.

Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, prometna sredstva i radna oprema.

Kad organizacijskim mjerama, odnosno osnovnim pravilima zaštite na radu nije moguće otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti rizike za sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac je obvezan osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu i osigurati da je radnici koriste na propisani način pro obavljanju poslova.

Sredstva rada u osobna zaštitna oprema u uporabi moraju biti u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te se koristiti u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.

Kao novina uvode se nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu te je određeno kako se nadzorni uređaji mogu radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstava, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom te je propisana zabrana postavljanja nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika. Ako nadzorni uređaji cijelo vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika.

Određene su obveze poslodavca u vezi s tehnologijom rada i radnim postupcima koje je poslodavac obvezan ostvarivati u skladu s procjenom rizika, a koju je obvezna usklađivati sa znanstvenim i stručnim spoznajama, odnosno napretkom.

Radni okoliš čine fizikalni, kemijski i biološki čimbenici na mjestu rada i njegovom okruženju te su slijedom toga propisane i obveze poslodavca koje se odnose na ispitivanje radnog okoliša, obveze u uvezi uporabe opasnih kemikalija, redoslijed postupanja s opasnim kemikalijama, provjeravanje koncentracije opasnih kemikalija na radu, ostale obveze poslodavca u vezi s opasnim kemikalijama, kao i obveze u vezi s uporabom bioloških agensa na radu.

3.6. Stres na radu ili u vezi s radom

Kao još jedna novina uvedena je obveza poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi. Ako poslodavac donese određene mjere za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa, radnici su obvezni postupati po njima.

3.7. Strani radnici

Propisano je provođenje zaštite na radu za strane radnike, na način da strani radnici moraju uz uvjete propisane posebnim propisima ispunjavati i uvjete propisane odredbama Zakona o zaštiti na radu i propisa donesenih na temelju njega, a poslodavac koji koristi rad ustupljenog, odnosno upućenog radnika obvezan je provjeriti njegovu osposobljenosti.

3.8.Zaštita od požara, evakuacija, spašavanje i pružanje prve pomoći

Poslodavac je obvezan poduzeti mjere zaštite od požara i spašavanja radnika, izraditi plan evakuacije i spašavanja, odrediti radnike koji će provoditi mjere te osigurati pozivanje i omogućiti postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, u skladu s posebnim propisima. Isto tako, obvezan je organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te je obvezan omogućiti postupanje javne službe hitne medicinske pomoći.

3.9. Zaštita nepušača, zabrana pijenja alkohola i uzimanja drugih sredstava ovisnosti

Zakonodavac je sada odredio kako će se smatrati da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka te je ostavio mogućnost u procjeni rizika poslova koje radnik radi odrediti drugačiji/viši prag koncentracije alkohola u krvi iznad kojeg će se smatrati da je isti pod utjecajem alkohola.

Poslodavac je obvezan osigurati radniku zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom. Uvodi se obveza poslodavca osigurati radniku jednom u pet godina, na radnikov zahtjev zdravstveni pregled radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za sigurnost i zdravlje na radu kojima je izložen radnik. Navedena obveza ne odnosi se na radnike kojima je obveza redovitog zdravstvenog pregleda utvrđena propisima zaštite na radu.

Radnici su obvezni osposobljavati se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac, obvezni su raditi s dužnom pažnjom te surađivati s poslodavcem, ovlaštenikom poslodavca, stručnjakom zaštite na radu, povjerenikom radnika za zaštitu na radu i specijalistom medicine za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite na radu. Također, imaju pravo između sebe birati povjerenika radnika za zaštitu na radu koji je obvezan štititi interese radnika na području zaštite na radu te pratiti primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu.

6.1. Projektiranje i izvođenje radova.

Propisane su obveze investitora, vlasnika građevine, koncesionara ili druge osobe u vezi projektiranja i izvođenja radova. Vlasnik građevine, koncesionar kao i investitor moraju osigurati prije uspostave gradilišta izradu plana izvođenja radova u skladu s provedbenim propisom te su isto tako propisane obveze koordinatora za zaštitu na radu tijekom izrade izvedbenog projekta.

Određuje se obveze poslodavaca u vez s privremenim radilištem, obveze investitora, vlasnika građevine, koncesionara ili drugih osoba za koju se izvode radovi na iskorištavanju šuma na zajedničkom radilištu te usklađivanje obavljanja radova.

Radilište je definirano kao privremeno ili pokretno mjesto rada, kao što je gradilište, šumarsko radilište, mjesto gradnje broda te mjesta na kojima se obavljaju privremeni radovi na održavanju, rušenju i popravcima, poljoprivredni radovi i radovi na istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina.

6.2. Osobe ovlaštene za zaštitu na radu

Ovlaštene osobe mogu obavljati poslove zaštite na radu kod poslodavca, a koje su obvezne obavljati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa, a ako ih obavlja suprotno odredbama Zakona i drugih pravila zaštite na radu, oduzet će im se ovlaštenja. Osoba može biti ovlaštena za izradu procjene rizika, osposobljavanje za rad na siguran način, ispitivanje sredstava rada, ispitivanja u radnom okolišu te obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca, a ovlaštenje se može dati za obavljanje pojedinog ili više poslova zaštite na radu.

6.3. Zavod za unapređenje zaštite na radu

Zakonom se osniva Zavod za unapređenje zaštite na radu kao javna ustanova u vlasništvu RH za praćenje stanja u zaštiti na radu. Zavod ima statut, njime upravlja Upravno vijeće od pet članova, a poslove Zavoda vodi ravnatelj.

Najveći dio sadržaja zaštite na radu sadržan je u provedbenim propisima.

Do sada su donesena četiri provedbena propisa :

• Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14)
• Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (NN 112/14)
• Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 112/14)
• Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14)

Iako je istekao zakonski rok, ostali provedbeni propisi još uvijek nisu doneseni. Do njihovog stupanja na snagu vrijedit će provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, a u dijelovima koji nisu u suprotnosti s novim Zakonom o zaštiti na radu.

 

Podaci o autoru: katarina Rumora, dipl. iur, Nezavisni hrvatski sindikati, Trg Francuske Republike 9, Zagreb, 01/3908 624, katarina.rumora@nhs.hr